Direktiva EU o uzbunjivačima: šta poslodavci moraju uspostaviti

Šta direktiva propisuje

Direktiva (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije usvojena je 23. oktobra 2019. i stupila je na snagu 16. decembra 2019. Države članice imale su rok do 17. decembra 2021. da je prenesu u nacionalno zakonodavstvo, a do 17. decembra 2023. za obavezu privatnih poslodavaca s 50 do 249 radnika da uspostave interne kanale.

Direktiva čini dvije stvari. Od organizacija zahtijeva da ponude sigurne načine za prijavu nepravilnosti, a osobe koje prijave štiti od odmazde. Propisuje minimalne standarde, pa nacionalni zakoni mogu štititi više osoba ili obuhvatiti više vrsta nepravilnosti.

Podnosilac prijave može koristiti tri puta: interno, svojoj organizaciji; eksterno, nadležnom organu; ili, pod strogim uslovima, javno. Države članice moraju podsticati da se prvo prijavljuje interno kada se povreda može riješiti unutar organizacije, a podnosilac prijave ne vidi rizik od odmazde.

Koje su povrede obuhvaćene

Direktiva obuhvata prijave povreda prava EU u ovim oblastima:

• javne nabavke
• finansijske usluge, proizvodi i tržišta te sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma
• sigurnost i usklađenost proizvoda
• sigurnost prijevoza
• zaštita okoliša
• zaštita od zračenja i nuklearna sigurnost
• sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja
• javno zdravlje
• zaštita potrošača
• privatnost i lični podaci te sigurnost mrežnih i informacionih sistema
• finansijski interesi EU i unutrašnje tržište, uključujući pravila o konkurenciji, državnoj pomoći i porezu na dobit pravnih lica

Prema izvještaju Evropske komisije o direktivi iz 2024., velika većina država članica proširila je zaštitu izvan okvira direktive, a otprilike polovina dodala je oblasti nacionalnog prava kao što su korupcija ili krivična djela. Provjerite šta obuhvata zakon vaše zemlje.

Ko je zaštićen

Zaštita obuhvata osobe koje za povrede saznaju kroz svoj rad, u privatnom ili javnom sektoru. To uključuje najmanje:

• uposlenike, uključujući državne službenike
• samozaposlene osobe
• dioničare, članove upravnih i nadzornih organa, volontere te plaćene ili neplaćene pripravnike
• osobe koje rade za izvođače, podizvođače i dobavljače
• bivše uposlenike i kandidate za posao koji su za povredu saznali tokom postupka zapošljavanja

Zaštita se proteže i na osobe koje pomažu podnosiocu prijave, na kolege i rođake koji bi mogli trpjeti odmazdu te na kompanije u vlasništvu podnosioca prijave ili za koje on radi. Da bi ostvario zaštitu, podnosilac prijave u trenutku prijave mora imati opravdane razloge da vjeruje da su informacije tačne i da spadaju u područje primjene direktive. Osoba koja je prijavu podnijela anonimno, a kasnije je identifikovana, zadržava istu zaštitu.

Ko mora uspostaviti interni kanal

• Privatni sektor: svaki poslodavac sa 50 ili više radnika.
• Neki regulisani sektori, kao što su finansijske usluge i sprječavanje pranja novca: svaki poslodavac na koga se odnose relevantna pravila EU, bez obzira na veličinu.
• Javni sektor: svako javno tijelo, uključujući subjekte koje posjeduje ili kontroliše. Države članice mogu izuzeti općine s manje od 10.000 stanovnika ili manje od 50 radnika te druga javna tijela s manje od 50 radnika.
• Manji privatni poslodavci: samo ako to nacionalni zakon zahtijeva nakon procjene rizika, npr. zbog rizika po okoliš ili javno zdravlje.

Privatni poslodavci s 50 do 249 radnika mogu dijeliti resurse za prijem prijava i istragu, ali svaki zadržava vlastite obaveze čuvanja povjerljivosti, davanja povratnih informacija i postupanja po prijavama. Kanalom može upravljati određena osoba ili služba unutar organizacije ili vanjski pružalac usluga koji ispunjava iste zahtjeve.

Šta interni kanal mora omogućiti

Postupci internog prijavljivanja moraju uključivati:

1. siguran kanal koji štiti identitet podnosioca prijave i svakoga ko je u prijavi naveden, bez pristupa za neovlašteno osoblje
2. potvrdu prijema podnosiocu prijave u roku od sedam dana
3. nepristrasnu osobu ili službu koja postupa po prijavama, održava kontakt s podnosiocem prijave i po potrebi traži dodatne informacije
4. savjesno postupanje po prijavama, uključujući anonimne prijave, ako to nalaže nacionalni zakon
5. povratnu informaciju podnosiocu prijave u razumnom roku, najkasnije tri mjeseca nakon potvrde prijema ili, ako potvrda nije poslana, tri mjeseca nakon isteka roka od sedam dana
6. jasne i lako dostupne informacije o tome kako podnijeti eksternu prijavu nadležnim organima

Kanal mora primati prijave u pisanom obliku, usmeno ili na oba načina. Ako kanal prima usmene prijave, mora ih biti moguće podnijeti telefonom ili drugim sistemom za glasovne poruke. Direktiva predviđa i lični sastanak u razumnom roku kada ga podnosilac prijave zatraži, a nacionalni zakoni se razlikuju u tome da li ga mora nuditi svaki kanal, pa provjerite svoj.

Vremenski tok prijave

• Dan 0: prijava stiže putem kanala.
• Do 7. dana: podnosilac prijave dobija potvrdu prijema.
• U roku od tri mjeseca od potvrde: podnosilac prijave saznaje šta je urađeno ili planirano i zašto.
• Tokom cijelog postupka: prijava se evidentira, pristup je ograničen, a identitet podnosioca prijave ostaje zaštićen.

Anonimne prijave

Direktiva svakoj državi članici prepušta da odluči da li organizacije moraju primati anonimne prijave i postupati po njima. Prema izvještaju Komisije iz 2024., otprilike polovina nacionalnih zakona uređuje anonimne prijave, a većina njih zahtijeva da se one prime i da se po njima postupa, bilo od strane nadležnih organa, bilo od strane svake organizacije koja ima kanal. Tamo gdje se moraju primati, obrađuju se kao i svaka druga prijava.

Primanje anonimnih prijava pomaže samo ako podnosilac prijave može ostati u kontaktu, a da ne otkrije ko je. Isplanirajte kako ćete potvrditi prijem anonimne prijave, postavljati dodatna pitanja i davati povratne informacije.

Povjerljivost, zaštita podataka i evidencija

Identitet podnosioca prijave ne smije se bez njegovog izričitog pristanka otkriti nikome osim osoblju ovlaštenom za prijem prijava ili postupanje po njima. Isto važi za svaku informaciju iz koje bi se njegov identitet mogao zaključiti. Izuzeci su dozvoljeni samo kada to zahtijeva pravo EU ili nacionalno pravo, npr. u istrazi ili sudskom postupku, a podnosilac prijave o tome po pravilu mora prethodno biti obaviješten.

Lični podaci obrađuju se u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), a podaci koji očito nisu relevantni za prijavu ne smiju se prikupljati ili se moraju bez odgađanja izbrisati. Svaka prijava mora se evidentirati i čuvati najduže onoliko koliko je potrebno i srazmjerno. Usmene prijave i sastanci mogu se dokumentovati snimkom ili tačnim zapisnikom, uz pristanak podnosioca prijave i mogućnost da ga provjeri, ispravi i potpiše.

Zaštita od odmazde

Zabranjen je svaki oblik odmazde, uključujući prijetnje i pokušaje odmazde. Direktiva navodi primjere:

• otkaz, suspenzija, premještanje na niže radno mjesto ili uskraćeno unapređenje
• promjene radnih zadataka, mjesta rada, plate ili radnog vremena te uskraćena obuka
• negativne ocjene učinka ili preporuke te disciplinske mjere
• prisila, zastrašivanje, uznemiravanje, ostracizam i diskriminacija
• nepretvaranje ugovora na određeno vrijeme u ugovor na neodređeno vrijeme, njegovo neproduživanje ili prijevremeni raskid
• šteta po ugled, uključujući na društvenim mrežama, finansijski gubitak i stavljanje na crnu listu u nekom sektoru
• raskid ugovora o robi ili uslugama, poništenje licenci ili dozvola te upućivanje na psihijatrijske ili medicinske preglede

Ako podnosilac prijave pretrpi štetu i pokaže da je podnio prijavu, pretpostavlja se da je šteta odmazda, a poslodavac mora dokazati da je imao druge, propisno opravdane razloge. Sporazumi i interne politike ne mogu ukinuti ta prava. Države članice propisuju kazne za svakoga ko ometa prijavljivanje, vrši odmazdu, pokreće zlonamjerne postupke ili krši povjerljivost, kao i za podnosioce prijava koji svjesno prijave lažne informacije.

Stanje nacionalnih zakona

Prenošenje je išlo sporo. Prema izvještaju Komisije iz 2024., do roka 17. decembra 2021. samo su tri države članice u potpunosti prenijele direktivu; osam ih je slijedilo 2022., a trinaest 2023. godine. Isti izvještaj utvrdio je da su sve države članice prenijele glavne odredbe, ali da u ključnim oblastima i dalje ima posla, npr. kod područja primjene, uslova za zaštitu i zaštite od odmazde, uključujući kazne.

Nacionalni zakoni razlikuju se u pojedinostima: da li se anonimne prijave moraju primati, koje su oblasti nacionalnog prava obuhvaćene, kako mora funkcionisati usmeno prijavljivanje i koji organ prima eksterne prijave. Pridržavajte se pravila zemlje u kojoj je sjedište svake od vaših kompanija.

Izvan EU: Sjeverna Makedonija i regija

Direktiva se izvan EU ne primjenjuje direktno, ali mnoge zemlje imaju vlastite zakone o uzbunjivačima. Sjeverna Makedonija je 2015. usvojila Zakon o zaštiti uzbunjivača. Prema pregledu advokatske kancelarije CMS, kompanije s deset ili više uposlenika moraju donijeti interna pravila za prijave i imenovati osobu koja ih prima.

Pripremljen je nacrt novog zakona kojim bi se Sjeverna Makedonija uskladila s direktivom. Prema Izvještaju Evropske komisije o vladavini prava za 2026., nacrt je u martu 2026. prošao konsultacije unutar vlade, bez jasnog rasporeda za usvajanje u parlamentu. I druge zemlje u regiji imaju vlastita pravila, pa ih provjerite za svaku kompaniju i imajte na umu da se zavisna društva u zemljama EU pridržavaju zakona svoje države članice.

Kontrolna lista za uspostavljanje kanala

1. Prebrojte radnike svake kompanije i provjerite pragove u njenom nacionalnom zakonu.
2. Imenujte nepristrasnu osobu ili službu koja će obrađivati prijave, uz zamjenika, i obučite ih o povjerljivosti.
3. Odlučite kako ljudi mogu prijavljivati, u pisanom obliku, telefonom ili na sastanku, i da li morate primati anonimne prijave.
4. Objavite jasna uputstva za interno prijavljivanje i za prijavljivanje nadležnim organima.
5. Uvedite proceduru kojom se prijem svake prijave potvrđuje u roku od sedam dana, a povratna informacija daje u roku od tri mjeseca.
6. Ograničite pristup prijavama, zaštitite identitete i evidentirajte svaki korak.
7. Odredite rok čuvanja zatvorenih prijava koji odgovara direktivi i vašem nacionalnom zakonu.
8. Upozorite menadžere da je odmazda zabranjena i redovno preispitujte postupak.

Kako Office Hero može pomoći

HR Hero, aplikacija Office Hero za ljudske resurse, uključuje kanal za prijavu nepravilnosti osmišljen prema direktivi. Dobijate javnu stranicu za prijave na Office Hero Connect za koju nije potreban korisnički račun, interni obrazac za osoblje, sanduče s predmetima za vaša zadužena lica i podsjetnik zaduženim licima dodijeljenim prijavi kada prođe sedam dana bez potvrde prijema. Sadržaj prijava je šifrovan, a svaki predmet ima zapisnik povezan hash-lancem.

Imajte na umu i ograničenja: prijave se podnose u pisanom obliku, bez telefonske linije i snimanja glasa, podnosioci prijava ne mogu prilagati datoteke, niko ne dobija obavještenje kada stigne nova prijava, a tromjesečni rok za povratnu informaciju prati se putem filtera starosti u sandučetu, a ne podsjetnikom. Na stranici o kanalu za prijavu nepravilnosti objašnjeno je kako funkcioniše.